Putopis: Turistički novinari posjetili Novi Marof i Breznički Hum

Članovi  Zbora turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva

Tekst: Marija Barić

Članovi  Zbora turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva, posljednjih godina, za svoje godišnje skupštine entuzijastično biraju  manje znane turističke destinacije Lijepe naše, kako bi ih kroz to studijsko putovanje promovirali i učinili poznatijim na našoj turističkoj karti.

Poziv dobrodošlice sada je stigao iz Općine Breznički Hum, od načelnika Zorana Hegedića te iz Vinarije Šafran na čelu s direktorom Josipom Tržecom, a pridružili su im se u gostoprimstvu  i gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač uz podršku Renate Horvatić, voditeljice turističkog ureda TZ  Novi Marof i Marka Cmrečnjaka iz Turističke zajednice Varaždinske županije.

Dan puta, 21. veljače,  meteorološki nije obećavao, a snježne padaline otežale su dolazak kolega novinara iz Rijeke i Pule. Oni iz Slavonije i Zagreba ukrcali su se na autobus Sremo - toursa u glavnom gradu, i uz pozornu vožnju vozača Ivice Sremeca sretno stigli na odredište. Tu u Kulturnom centru "Ivan Rabuzin" u  Novom Marofu dočekali su ih domaći novinari i domaćini, a nakon pozdravnih riječi Karin Mimice predsjednice Zbora, Marije Barić ,tajnice i voditeljice turističkog ureda Novi Marof, kroz turističke znamenitosti novomarofskog kraja  proveo ih je gradonačelnik Siniša Jenkač.

Kulturni centar „Ivan Rabuzin“ otvoren je 2011. godine i danas je središte većine kulturnih događanja u Gradu Novom Marofu. Centar ima veliku i malu dvoranu, učionice, ljetnu pozornicu te vanjsku terasu što pruža mogućnost različitih kulturnih događanja, a u sklopu Centra djeluju i Gradska knjižnica i čitaonica te Ured Turističke zajednice Grada Novog Marofa.

Kulturni centar "Ivan Rabuzin"

Grad Novi Marof  i njegove atrakcije

Grad Novi Marof,  danas broji oko 13,5 tisuća stanovnika. Zbog svoje osamstogodišnje kulturno povijesne baštine, ali i prirode i osebujnog krajolika bogatog riječnim tokovima sve je atraktivniji za izletnike, rekreativce, posjetitelje na dulje staze. Novinari su se u to mogli uvjeriti već pri dolasku u Kulturni centar, gdje su prvo pogledali TV film o velikom umjetniku  Ivanu Rabuzinu te krenuli put Ključa da razgledaju kuću i atelje tog izvornog likovnog umjetnika koji je glas hrvatske naive pronio po najprestižnijim kulturnim prostorima Europe i svijeta.

 Novi Marof, odnosno mjesto Ključ, rodni je kraj toga svjetski  poznatog  slikara naive te Novi Marof posljednjih godina intenzivno radi na brendiranju grada njegovim imenom. Zato će i ovogodišnji  „Rabuzinovi dani“ još jednom podsjetiti na svu veličinu slikara koji je kako sam kaže, u prikazanom TV filmu "ključ" svoje sreće pronašao u slikarstvu, slikajući svijeće, šumovite brežuljke i oblake i svoj Ključ. Srećom njegova su jedinstvenost i autentični slikarski rukopisa prepoznati još za njegova života, pa je u slavi mogao i uživati, a njegova djela krase zidove  mnogih svjetskih i  domaćih  galerija od Carskog dvora u Japanu, do muzeja u Rotterdamu, Dortmundu, Vatikanu, Parizu, Luganu i još mnogih drugih. Oslikao je i kazališno platno u kazalištu Takarazuka u Japanu, a uz Salvadora Dalija surađivao je i s tvornicom porculana Rosenthal. Prema predlošku njegovih djela izrađivano je i mnogo ekskluzivnih uporabnih predmeta – od kišobrana, marama i sl. Poznato je i „Rabuzinovo sunce“  kao prijenosni pokal koji se dodjeljuje pobjedniku Hrvatskog nogometnog kupa.  Ove godine Rabuzinovi dani su od 23.ožujka do 23.travnja i bit će u znaku izložbe njegovih tapiserija. Uz izložbu predviđena su i razna predavanja, projekcije filmova, radionice slikanja i izrada tapiserija...

U obiteljskoj kući u Ključu njegovi sin i supruga te kustosica Gradskog muzeja Varaždin, Mirjana Dučakijević novinarima su prezentirali mjesto atelje u kojem je Rabuzin stvarao,  a uz izložene slike u prostoru i štafelaj sa započetom slikom najdražih mu brega mogli su razgledati i zbirku oslikanih predmeta od porculana.

Gradonačelnik Jenkač  istaknuo je i niz drugih umjetnika koji svojim djelima potvrđuju da se u novomarofskom kraju povijest piše kistom - Franju Klopotana, Danicu Klopotan i Stjepana Hajduka  kao i mlađe snage među kojima su Zvjezdana Bukovčan, Vesna Gužvinec, Brankica Šegović te mnogi drugi  koji oko sebe okupljaju istomišljenike te su i pokretači likovnih kolonija i ostalih događanja vezanih uz slikarstvo.

Od drugih atrakcija gradonačelnika je posebno naglasio srednjovjekovnu utvrdu Grebengrad smješten na 502 metra nadmorske visine, ponad izvora rijeke Lonje, a koja svjedoči o burnoj srednjovjekovnoj povijesti obilježenoj nebrojenim provalama Turaka, a po veličini je druga utvrda Hrvatskog zagorja. Grebengrad je nezaobilazna točka zaljubljenika u prirodu,pa zbog svoje atraktivnosti postaje zanimljiva i za rekreativni turizam. Zato je i  cilj 37  kilometara duge hrvatske prvenstvene utrke u brdskom trčanju koja počinje u Ivancu baš na Grebengradu.  Planinarsko naselje „Grebengrad“ je na južnoj strani istoimene utvrde na području gotovo netaknute prirode pa je idealno za šetnje i rekreativno planinarenje stazom Grebengrad – Čevo – Pusta Bela.

Dvorac grofova Erdödy

U središtu grada je i dvorac grofova Erdödy u kojem je danas bolnica. Nakon napuštanja Grebengrada obitelj Erdödy sagradila je novi dvorac nazvan novi majur, koji je izgrađen je 1776. godine u kasnobarokno- klasicističkom stilu, da bi u 19.  stoljeću  dvorac dobio i lijepo uređen perivoj u kojem je postavljen kip božice Minerve, spašen s rimskog mosta na rijeci Bednji. Uz dvorac veže se ime grofice Luise Erdödy, začetnice zdravstva u Novom Marofu. Lik velike novomarofske dobrotvorke Luise Erdödy  oživljen je u okviru jedne od udruga pa se ona često "pojavljuje" i u nizu događanja humanitarnog karaktera njoj u čast i spomen.

Nedaleko je i utvrda Paka, podignuta u 13. stoljeću u vrijeme mongolskih upada, a s utvrdama Kalnik, Kamenom Goricom i Grebengradom složila je kao dio iznimno važnog srednjovjekovnog obrambenog sustava. Danas je to još jedan spomenik kulture, a nalazi se na strmom brdu visokom 310 metara, u šumskom kompleksu Paka poznatom po branju gljiva. Utvrda pod zaštitom Ministarstva kulture jedno je od glavnih točaka obilaska tijekom održavanja manifestacije Dani vrganja u Paki koja je i jedna od važnijih u kalendaru događanja u organizaciji  TZ Grada Novog Marofa.

I  spomenik  kulture nulte kategorije crkva je Blažene Djevice Marije u Remetincu. Ta kasnogotička crkva i franjevački samostan prema povijesnim izvorima izgrađeni su u 15. stoljeću,  a  crkva je dovršena u razdoblju baroka. U crkvi se i danas nalazi barokna propovjedaonica iz 1708. godine, a velik broj sakralnog inventara i namještaja iz 17. i 18. stoljeća sačuvano je sve do danas. Oltar iz crkve čuva se u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu gdje je jedan od važnijih eksponata. U njoj je sahranjen grof Baltazar Patačić II. i njegova obitelj, a riječ je o osnivaču Udruge vinskih doktora - Pinta, čije ime nosi i  današnja novomarofska udruga vinogradara i voćara. U godini 2017.  slavljena je 550. godina od prvog spomena crkve.

Značajna je i povijesna utvrda Pusta Bela za koju legenda kaže da je u njoj boravio engleski kralj Richard Lavljeg srca na putu iz Križarskog rata. Izgrađena je na brdu s kojeg pogled seže na dolinu rijeke Bednje. U 17. i 18. stoljeću podno utvrde Pusta Bela, podignuta su dva nova dvorca nazvana Bela I. i Bela II.. Nakon niza promjena u vlasništvu, 1858. godine velebni dvorac Bela posjed je baruna Metela Ožegovića, koji je s obitelji i sahranjen u mauzoleju u sklopu dvoraca. Dvorci su danas u privatnom vlasništvu.

Lokalitet Gradišće kod zaseoka Matušin, govori o najstarijoj povijesti. Novootkriveno je to arheološko  nalazište sa složenom arhitekturom iz bakrenog doba, na brdu u čijem podnožju protječe rijeka Lonja po kojoj su arheolozi i prozvali ovo vrijedno nalazište. Na lokalitetu dominiraju dva vrha - 266 i 286 metara,a pronađeni su brojni nalazi pretpovijesne i antičke keramike i alata koji upućuju na postojanje naselja u bakreno i brončano doba.

Etno park Gradišće u kojem je u drvenim seoskim kućama - hižama, trajno smještena zbirka očuvanih predmeta koji su se koristili u seljačkim domovima početkom 20. stoljeća govore o novijoj baštini. Ovdje se održavaju i Dani pere, kao još jedna gastronomska manifestacija koja ima zadatak očuvanje recepture i načina pečenja ovog starinskog kolača. Posebna atrakcija je i izletište Lužec u obližnjem selu Oštrice. - Svojevrsni je to park prirode, uz područje koje obiluje izvorima pitke vode, jezercima i izgrađenim šetnicama. Uređena igrališta i prostor za roštilj privlače namjernike jer se ovdje može provesti cijeli dan u prekrasnoj prirodi i dobrom društvu. U obližnjoj šumi  je i uređena adrenalinska biciklistička staza, duljine 6400 metara.

I izletište Topličica poznato je ljetno odredište sa svoja dva velika bazena s toboganima, zabavnim parkom za djecu, te nekoliko teniskih terena uz raznovrsnu ponudu ugostiteljskog objekta koji ima približno 200 sjedećih mjesta. Pored bazena nalaze se i ribnjaci. Kompleks se nalazi podno Grebengrada te predstavlja mjesto opuštanja nakon dana provedenog u prirodi.

Najznačajnije manifestacije u novomarofskom kraju

Od manifestacija najznačajnije su : Rabuzinovi dani, Dani vrganja u Paki gdje se osim natjecanja u berbi i sajma nudi mnoštvo zanimljivosti kao što su stručni obilazak utvrde Paka, obilazak nastamba dabrova uz stručno vodstvo, vožnja kočijom kroz „Zvjerinjak“ – lovište koje su ovdje imali grofovi Erdödy, cross utrke od utvrde do utvrde, biciklijade, a kao najveća zanimljivost je prezentacija pronalaska crnog tartufa.

Tu su i Dani pere, Dani trapera,  koji podsjećaju na nekadašnju  tvornicu Levis, Doček Nove godine zu podne u suorganizaciji s udrugom vinogradara Pinta i POU Novi Marof i  u organizaciji TZ Grada Novog Marofa itd. Aktivni turizam vezan je na razne oblike sportova pa svakako kao uvod, želimo spomenuti da je Blaženko Lacković poznati rukometaš, osvajač brojnih olimpijskih i svjetskih medalja, „Haubica z Marofa“ – rođeni Novomarofčanin.

Maškare na Čevu, su posebnost zbog trčanja cross lige te se nudi pregršt zabave uz totalno drugačije maškare. Čevo je i inače cjelogodišnje odredište rekreativaca, sjecište je planinarskih puteva, a dolina Bednje pogodna je i za biciklizam.Penjalište Pokojec tj. stijena u Podrutama ima 50-tak uređenih smjerova i uz obližnji Kalnik jedna je od boljih stijena za ovu vrstu sporta u Hrvatskoj. 

Penjači iz Hrvatske ali i Slovenije česti su posjetitelji ovog kraja baš zbog postojanja ovih sadržaja. Na penjalištu se organiziraju i škole penjanja pa ovdje često možete susresti i HGSS ili speleologe. Poletište Jugovec nastalo voljom entuzijasta paraglidera danas je idealno mjesto za pogledati panoramu Novog Marofa  iz zraka.Tu je i uređena karting staza Rauš, jedno je od najposjećenijih mjesta ove vrste.

Foto: Kuća magične trave - Managerski čaj

Kuća magične trave - OPG Jakopović  u Paki

Na putu do Brezničkog huma je i OPG Jakopović - Kuća magične trave, pionir na području proizvodnje certificirane ekološke kozmetike u Hrvatskoj. Cijela kolekcija eko kozmetike proizvodi se pod brendom Kuća magične trave (KMT) i sadrži oko 50-tak proizvoda. Svi proizvodi su eko certificirani i proizvedeni  u skladu s dobrom proizvođačkom praksom (GMP), i po standardu ISO 22716 za proizvodnju kozmetike, za koju su registrirani. Ujedno su svi proizvodi više puta analizirani i provjereni te imaju sva izvješća o sigurnosti i upisani u CPNP sustav.

Osnovna kolekcija proizvoda (zelena kolekcija) proizvedena je na bazi matičnjaka (Melissa officinalis) i sadrži obiteljske kreme za lice za suhu i mješovitu kožu, balzam za usnice, blagi sapun, tonik, kremu za ruke, mlijeko za tijelo i prirodni deodorant...

Anti-age kolekcija (crvena kolekcija) sadrži ulje sjemenki crnog grožđa i uključuje dnevnu i noćnu kremu za lice, maslac za tijelo, uljni piling i piling sapun za tijelo s mljevenim sjemenkama grožđa.

 Anti-age kolekcija od smilja (žuta kolekcija) sadrži hidratantnu kremu za lice, tonik i ulje od smilja, melem i maslac za tijelo.

Muška kolekcija je multi-funkcionalna i proizvedena tako da svaki proizvod može služiti za više funkcija, šampon je i gel za tuširanje, sapun je ujedno i za brijanje, losion za poslije brijanja može biti i krema za lice, melem za bradu, brkove i lice, te ulje za njegu brade i lica. U kolekciji su odabrani najkvalitetniji organski sastojci poput karite maslaca, hladno prešanih ulja koštica marelice, grožđa i badema te eterična ulja cedra, tamjana, bora i citronovca...

Dječja kolekcija za najmlađe izrađena od posebno brižno biranih sastojaka poput organske kamilice, melise, nevena, kakao i karite maslaca te aloe vere i u potpunosti veganskih sastojaka. Ona sadrži dječju kupku, balzam i blagi sapun.

U ponudi su i osnovni higijenski proizvodi: prirodna zubna pasta bez fluora i konzervansa na osnovi bijele gline, sode bikarbone i mente, osvježivač daha u spreju, kolekcija proizvoda za njegu kose sadrži tri vrste krutih i tri vrste tekućih šampona, regenerator te ulje za rast kose i obnovu vlasišta.

Proizvodi nisu testirani na životinjama i ne sadrže sastojke životinjskog podrijetla. Određene proizvode koji sadrže pčelinji vosak proizvode i u veganskoj verziji s voskom na bazi uljane repice i voska jojobe.

Najnovija kolekcija je kolekcija s bučinim uljem kakve još uopće nema na tržištu i koja sadrži četiri inovativna proizvoda s bučinim uljem, a to je blagi sapun za suhu kožu, kremu za problematičnu kožu, maslac za tuširanje i univerzalni melem. Širokom paletom proizvoda žele zadovoljiti različite potrebe  kupaca i potrošača. 

Proizvodi se distribuiraju u više država Eu. U Hrvatskoj je to lanac Bio&Bio i trgovine zdrave hrane i eko kozmetike. Distribuiraju i u Sloveniju, Nizozemsku i Poljsku.

Gostoprimstvo u Općini Breznički Hum i Vinariji Šafran

Naš domaćin iz Brezničkog Huma načelnik Zoran Hegedić ponosan je na nekoliko bitnih stvari kad je riječ o njegovoj općini. Iako najmanja općina Varaždinske županije, Breznički Hum je mjesto ugodno za život. Smješteno je  na pola puta od Varaždina do Zagreba, ali broj stanovnika koji jedva prelazi 1300  nije u opadanju unatoč krizi, jer stanovništvo je zaposleno bilo u ova dva grada bilo u nekoliko izvozno orijentiranih  tvrtki  u okruženju od kojih je najveća Metalprodukt, a slijede  je Wann Produikt i drugi. Nema nezaposlenih iako su prosječne plače iznimno niske, pa tako  proračun Općine  iznosi svega milijun kuna.  No zato je Općina Breznički Hum poznata po privlačenju novaca putem europskih projekata, a ponosna je na milijun eura vrijedan projekt za vodovod visinske zone te najnovijih milijun kuna također za infrastrukturu koji će doći s novim projektom. Ponosni sui što projekte znaju pisati sami pa od njih uče i veće općine.

Život u ovim krajevima odvijao se u kontinuitetu od bakrenog doba do danas, o čemu svjedoči arheološko nalazište Humščak, a na području Općine bila je i postaja poštanske diližanse, pa  začetak turizma možemo pratiti već od smještaja prvih gostiju iz postaje u Crljenoj oštariji, ili čak rimskih legija na nekadašnjoj rimskoj cesti. Zato načelnik razmišlja o uređenju kampa za koji je već rezervirano mjesto u urbanističkom planu, ali treba ga još osmisliti i kandidirati na eu-fondove. A onda zasigurno neće nedostajati ni turista niti za obližnju Vinariju Šafran ni OPG-e. Sama Općina pak privlači najviše posjetitelja uz Martinje, kada su svi zainteresirani dobrodošli na besplatnu gozbu koja traje čak nekoliko dana.

Foto Vinarija Šafran

Skupština Zbora turističkih novinara održana je u prostorijama Vinarije Šafran. To je i najveća vinarija u Varaždinskoj županiji.  Josip Tržec, direktor potvrdio je da Vinarija još uvijek ponajprije pridonosi imageu tvrtke Metalproduct kao krovnog biznisa obitelji Šafran, a zahvaljujući poslovnoj politici tvrtka čak 30 posto svoje proizvodnje i plasira putem krovne tvrtke svojim poslovnim partnerima.

Vinogradi im se prostiru na dvadesetak hektara bregovitih padina. Smješteni su na idealnim pozicijama blago položenih terena jugozapadnih osunčanih padina slikovitoga brežuljkastog područja koje se s jedne strane oslanja na planinu Ivančicu. Proizvode se aromatična vina posebnog bukea, a najzastupljenija sorta je graševina, slijede rajnski rizling, manzoni, pinot sivi, sauvignon, traminac mirisavi te muškat žuti. Od crvenih vina tu je i kupcima omiljena kupaža lovrijenca, portugisca i blauburgera.

Vinarija se ponosi što je pomnim biranjem upravo njihovo vino odabrano za kalež Svetoga Oca Benedikta XVI. za služenje Svete mise na hipodromu u Zagrebu.  Zbog toga im je i glavni brend Misno vino Vinarije Šafran. "Naše je vino specifične arome, svježine i prepoznatljivog bukea i rado se pije u mnogobrojnim  restoranima i raznim drugim ugostiteljskim objektima, na poslovnim i privatnim proslavama, a posebno nas veseli i sve veća potražnja za našim vinima i u inozemstvu" - kazao je Josip Tržec. 

Zasad u vinariju se može doći grupno i uz prethodnu najavu, a novinare je uz kušanje vina zabavljao i lokalni tamburaški sastav Najbolje godine. Za Vinariju Šafran najbolje godine tek moraju ponovno uslijediti jer je nakon napada zlatne žutice morala iskrčiti dio vinograda, zbog zaraženog sadnog materijala. No zasadila je nove nasade, a ove godine u siječnju imala je i kasnu zimsku izbornu berbu graševine.

Iako je sadašnji vlasnik u posjedu Vinarije još od sredine 20. stoljeća, vrhunce u svojoj proizvodnji Vinarija postiže počevši od 2006. godine kada Stjepan Šafran modernizira proizvodnju te se u Vinariji Šafran na suvremenu razinu podiže baš sve, od nasada do tehnologije prerade i podrumarenja do marketinške prezentacije i prodaje.Zahvaljujući ponašanju u duhu dobra gospodara najviša razina kvalitete prepoznaje se i na domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima vina na kojima Misna vina Vinarije Šafran redovito osvajaju najviša odličja.

U okviru Vinarije uređena je i kušaonica vina u kojoj se može okupiti šezdesetak gostiju koji često uživajući u degustacijama vina i domaćih kulinarskih delicija u veselju i ugodi zaborave na vrijeme pa se dugo u noć iz kušaonice, baš kao i iz nekadašnje Crljene oštarije u Brezničkom Humu u kojoj su u davna vremena noćili putnici poštanskih diližansi, čuje pjesma u kojoj se zazivlje sreća ili sjetna ljubav dok im se, a da ni ne znaju, u toj lijepoj tuzi s obližnjeg izvora tugaljivo na fruli pridružuje nagi pan, šumski bog s obližnjega Panova izvora.