Na poziv G.E.T. Reporta, a u organizaciji Zavoda SloVino, već devetu godinu za redom organizirana je posjeta za novinare na dobro znani festival u Mariboru, Salon VinDel - međunarodni salon vina i delikatesnih proizvoda.
Tako je iz Zagreba, nekolicina novinara, po prvi puta krenula u nepoznato, jer se festival premjestio na drugu lokaciju, čime nam je uzbuđenje oko ovog festivala raslo još i više... No, prije nego li smo pristigli na festival, naša prva postaja bila je STARA TRTA - najstarija vinska loza.
Najstarija vinova loza udomaćila se u Sloveniji još za vrijeme Kelta i Rimljana, koji su zaslužni za razvoj vinogradarstva na njihovom tlu. Tako žametna črnina (autohtona slovenska sorta) i danas raste u starom djelu Maribora na južnom djelu jednokatne zgrade iz 16. stoljeća, i to preko 400 godina, a sa svojih 119 grozdova (rekordni je grozd 1315 gram), daje oko 70 kilograma uroda.
Dugovječna loza svojim bujnim rastom, pravi je lokalni orijentir i živuća tradicija stare kulture vinogradarstva u pravoj urbanoj sredini. Kako bi sačuvali to vrijedno blago, 1981. godine, na inicijativu Javne ustanove za zaštitu prirodne i kulturne baštine Općine Maribor, s posebnom uredbom Staru trtu je i zaštitila. Iste te godine, nekolicina stručnjaka revitalizirala je lozu, a danas je ona kulturni spomenik Republike Slovenije, koja je zbog svoje dugovječnosti upisana u Guinnessovu knjigu rekorda kao najstarija vinova loza na svijetu.
Hiša stare trte (kuća vinove loze, svojevrsni muzej) u svojoj unutrašnjosti lijepo je opremljena, a u njoj se nalaze i fotografije vinskih kraljica, koje inače imaju časnu misiju da u veljači (kada se obrezuje najstarija vinova loza), njezine dijelove odnesu po cijelom svijetu, kako bi stara loza imala potomke širom svijeta. Ne smijem izostaviti divan mozaik, prava umjetnost arhitekta Igora Orešiča, koji je tako simbolično povezao i predstavio tok rijeke Drave i suživota s njom.
Ako se pitate jesmo li kušali vino najstarije loze, na žalost, nismo. Zbog malog uroda, puni se u posebne butelje od 2.5 dl, te je prvenstveno namijenjena za protokolarni dar počasnim posjetiteljima Slovenije.
Krenuli smo dalje prema VINAG podrumu, gdje nas je dočekao Gregor Šerbino (voditelj turističke prodaje).
U samom centru grada, u neposrednoj blizini Trga svobode, smjestio se najveći i najstariji tunelski vinski podrum, mariborski Vinag, površine 20.000 km2, koji sa 2.5 km dugim podzemnim tunelima, jednostavno oduzima dah! Drvene bačve, betonske cisterne, novčići 'vinskih želja' utisnuti u mahovinastu zidnu teksturu, čine ovaj podzemni prostor jednostavno šarmantnom ikonom, u kojem su utkane priče i tajne proizvodnje najboljih vina.
Plemenite plijesni koje stvaraju mikroklimu, bitne su za dozrijevanje vina u drvenim bačvama, a tunelski hodnici koji se protežu od jednog do drugog kraja sa svojom stalnom temperaturom od 12° C, doveli su nas i do najveće bačve koja datira još iz 1862. godine, volumena od samo 16.920 litara. Ma što je to za nas :-).
Podrum krasi 144 drvenih bačvi i 50 betonskih spremnika različitih kapaciteta, građenih između 1888. - 1920. godine. Neke betonske bačve u svojoj unutarnjoj strani obložene su pločicama, dok su one novije premazane nepropusnom smolom. U podrumu se danas mogu vidjeti i novije Inox bačve.
Podrum krasi 144 drvenih bačvi i 50 betonskih spremnika različitih kapaciteta, građenih između 1888. - 1920. godine. Neke betonske bačve u svojoj unutarnjoj strani obložene su pločicama, dok su one novije premazane nepropusnom smolom. U podrumu se danas mogu vidjeti i novije Inox bačve.
Kako bi zadovoljio naše nepce, g. Šerbino poslužio nam je limitiranu etiketu G 777 za 777. godinu vinarstva na Ptuju, koji je više nego odličan cuvée od sorte rumeni muškat (muškat žuti, dobiven klasičnom metodom), chardonnaya i laškog rizlinga (izborne berbe prosušenih bobica), a za koji treba izdvojiti 25 € za butelju. Malo mi je žao da nismo probali i jedan pjenušac iz njihove linije Royal, ali to je još jedan od razloga zašto se moramo ponovno vratiti u taj podrum.
Inače, poznato je da je Vinagov cuvée - Lisičkino vino od sauvignona, pinota bijelog i chardonnaya posvećeno svjetskom kupu skijaškog natjecanja na Mariborskom Pohorju - Zlata lisica (Zlatna lisica), a prvo lisičkino vino Vinag je napunio 1964. godine. Poveznica vina i skijaškog natjecanja i ne čudi, jer se istoimeno natjecanje održava u prirodnom okruženju vinograda.
Vinagovo najstarije vino koje imaju u svojoj arhivi je laški rizling iz 1946. godine, a sve to možete turistički doživjeti i kušati po prethodnoj najavi. Razgled podruma koštat će vas 3 € po osobi, dok je s degustacijom 2 uzorka, cijena 5 € po osobi.
Prostor je to u kojem se održavaju različiti događaji i koncerti, pa se tako prostor iznajmljuje za 500 € ako koristite njihova vina ili za 1.500 €, ako iznajmljujete samo prostor za neki vaš događaj. Zaista bih tamo voljela doživjeti neki manji vinski festival s razigranom rasvjetom, ali to je neka druga priča, jer istoimeni podrum iduće godine ide na dražbu i pitanje je tko će mu biti vlasnik. Nadajmo se samo najboljem...
Sjeli smo u kombi i krenuli dalje prema VinDelu, međunarodnom salonu vina i delikatesa, koji se ove godine održavao u hotelu Draš, u Mariboru.
Mnogobrojni izlagači bili su smješteni u jedan prostrani prostor dvorane hotela Draš, gdje su nas dočekale prelijepe vinske kraljice, ponos slovenskih vinskih regija, gradova, vinara i Slovenije. U samom prostoru mjesta za vizualni popravak još ima, čega je vjerujem svjestan i sam organizator.
Što se tiče izlagača (katalog) i posjećenosti festivala, tu je festival već devetu godinu odlično organiziran i sa svojih 244 sudionika (iz Slovenije, Hrvatske, Španjolske, Austrije, Srbije i drugih država...), čini sam vrh vinskih festivala uopće. Preko 3.000 tisuće posjetitelja (među njima i veliki postotak vinskih stručnjaka, ugostitelja, kuhara, turističkih radnika, vlasnika vinoteka i vinskih barova, distributera, novinara...), govori o tome, da je Dejanova energija nepresušna, a to je ono što privlači tolike posjetitelje na taj festival. Zato Dejane jedno veliko BRAVO!
Harmonija okusa široke palete gastronomskih delicija ni ove godine nije razočarala, već je upravo suprotno, bila pojačana, pa su se tako na izlagačkim stolovima našli razni namazi, paštete, kranjske kobasice (od znane nam mangulice), čips od kelja, kava iz Etiopije, razne bio marmelade s medom, različiti domaći krušni proizvodi, krušni zavitki, slanina iz krško-poljsko pasmine svinje, dagnje i kozice s Paga, prekmurske gibanice, rajčice, ručno rađene čokolade s bučinim uljem i bučinim sjemenkama, pršuti, mortadela, ulja od peteljki grožđa, razni začini, ribe, kobasice od divljači i još puno, puno slasnih delicija... Gladan sigurno nitko nije ostao! A di je dobra hrana, tu su i vrhunska vina...
Slovenske vinske regije bile su prisutne u cijelosti, tako da za ničije nepce nije nedostajalo vrhunske kapljice...
Ono što svake godine činim na ovom festivalu, je da, uvijek obiđem stol ptujske vinske kleti kušati traminac, mojeg godišta proizvodnje :-). Kako bi rekao Tomaz - "pijemo naša godišta, mora da su dobra" :-P. Paaaa, njegovo već pomalo ide silaznom putanjom... :-P.
Slovenske vinske regije bile su prisutne u cijelosti, tako da za ničije nepce nije nedostajalo vrhunske kapljice...
Ono što svake godine činim na ovom festivalu, je da, uvijek obiđem stol ptujske vinske kleti kušati traminac, mojeg godišta proizvodnje :-). Kako bi rekao Tomaz - "pijemo naša godišta, mora da su dobra" :-P. Paaaa, njegovo već pomalo ide silaznom putanjom... :-P.
Za vrhunske čaše pobrinula se staklarna Rogaška 1665, koja je iznimno cijenjena u svijetu kao proizvođač najkvalitetnijih proizvoda od stakla. Vrijedne ruke gravirale su čaše na festivalu po željama posjetitelja, a za naše osobne želje i čašu koju smo mogli ponijeti doma, pobrinuo se sam direktor festivala. Dejane, mi te volimo <3! Hvala na poklonu!
Od
hrvatskih izlagača tu su bili Marko Dušević, Adriatic Shell, sa svojim morskim proizvodima,
dagnjama i kozicama s otoka Paga, a s vinima su se predstavili Damjanić i već spomenuti
Tomaz, za kojeg vjerujem da su do sad svi čuli, barem kroz medije
koji su ovih dana pisali zbog pozivanja inspektorata na ovaj prijateljski i
veseli događaj.
Klaudio
Tomaz, vinar iz Motovuna, nasljednik sporne sorte koju je njegova obitelj
obrađivala prije četrdeset godina, za nemili događaj anonimnog pozivanja Inšpektorata
RS za kmetijstvo, gozdarstvo, lovstvo in ribištvo na sam festival, kako bi se
uklonile dvije butelje terana imena Barbarossa, uz zapisnik inspektorice (i
moguću kaznu, za koju Klaudio još ne zna kolika bi mogla biti), on
objašnjava: "Ako je ta neugodnost, početak kraja rješavanja spora oko
terana, onda mi nije žao. Žao mi je samo da se inspekcija pozvala na taj
predivan vinski događaj, kojem je cilj zajedništvo, prijateljstvo,
veselje... Ovaj neugodan događaj samo je još jedan dokaz,
da našim istarskim vinarima to netko treba vratiti i da treba dokazati
istinitost ili kroz DNA analizu ili kroz drugu dokumentaciju
(elaborate o zaštiti geografskog podrijetla), koje vinari posjeduju iz 1976.,
81. i 83. godine". Također napominje, da je upravo teran već stotinu
godina svoj najbolji terroir našao u Motovunu i njegovoj bližoj okolici, te da
to treba riješiti konsenzusom slovenskih i hrvatskih vinara i naravno na
prijateljski način.
Kako je taj događaj doživio
direktor festivala, Dejan Baier, objašnjava ovim riječima: "Organizator
manifestacije je sve sudjelujuće izlagače prije samog događaja tj.
manifestacije obavijestio i u pisanom obliku zahtijevao izjavu,
da uzimaju u obzir važeće zakonske propise, što je uobičajena praksa.
Međunarodne vinske manifestacije namijenjene su povezivanju, širenju
informacija, podizanju vinske kulture i razvoju poslovanja. Ni u kojem slučaju,
vinsko-gastronomski događaji ne bi trebali biti mjesto provokacija, sukoba i
mjesto pokušaja rješavanja neriješenih pitanja. U tu svrhu na raspolaganju su
druge institucije. U Hrvatskoj kao
organizatori imamo mnogobrojne prijatelje, također organizatore srodnih
festivala, vinare, ljubitelje dobrog vina i hrane, novinare, što potvrđuju i
brojni objavljeni članci s pozitivnim konotacijama, koji su posljednjih
nekoliko godina objavljivani u hrvatskim medijima. Vjerujemo, da će ovaj
primjer problema biti konstruktivno riješen i neće utjecati na dobre odnose i
ugled Salona VinDel u regiji".
Živjeli!
Tekst: Željka Balja
Foto: Silvija Munda (Stara trta)
Željka Balja ostale fotografije.
Primjedbe
Objavi komentar