Osnovana Udruga ruralnog turizma Hrvatske (URTH)

Preko 20-ak poljoprivrednih proizvođača koji se bave ruralnim turizmom osnovalo je Udrugu ruralnog turizma Hrvatske čiji je glavni cilj stvaranje povoljnijeg okruženja za bavljenje seoskim turizmom. Tim povodom svojim čitateljima 'Autentika' prva donosi intervju s Predsjednicom Udruge, Jasminom Rakić Horvat.

 

Koliko dugo se bavite ruralnim turizmom?

Ruralnim turizmom moja obitelj i ja bavimo se od 2004. godine kada je u gradu Križevcima pokrenuta studija razvoja turizma Križevačko-Kalničke regije. Potaknuti tom inicijativom za razvoj našeg kraja kao turističke destinacije, uključili smo se u projekt te kroz organizirane mjere ali prvenstveno vlastite ambicije, preusmjerili smo naše poljoprivredno gospodarstvo u turističkom smjeru. Tijekom godina surađivali smo s tijelima lokalne i regionalne samouprave, lokalnom turističkom zajednicom i Ministarstvom turizma, a sudjelovali smo i u IPA prekograničnim programima Mađarska-Hrvatska, konkretnije u programu ''TOUR-PACK'' i ''Prekogranične vinske ceste''. Za 2015. godinu, Seoski turizam Rakić dobio je zlatnu povelju 'Suncokret ruralnog turizma Hrvatske' u kategoriji turistička seljačka obiteljska gospodarstva.

 

Tko se u biti u Hrvatskoj bavi ruralnim turizmom i gdje ga nalazimo?

Bitno je naglasiti da sam pojam ruralnog turizma obuhvaća sve vrste turizma koje se odvijaju u ruralnom prostoru RH, a koji iznosi 85% ukupne površine Republike Hrvatske. To znači da on obuhvaća primjerice seoski turizam, lovni turizam, biciklistički turizam i sl. Što se tiče seoskog turizma, pretpostavlja se da se njime bavi oko 700 pružatelja usluga, od kojih većinu predstavljaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredni obrti registrirani za turizam.

 

Kako je došlo do incijative za pokretanjem Udruge ruralnog turizma i tko su sve njezini osnivači?

Nakon ukidanja Zajednice ruralnog turizma koja je djelovala pri Hrvatskoj gospodarskoj komori od 2008. godine, odnosno njena pripajanja Zajednici obiteljskog smještaja i turizma 2015. godine, mi koji se bavimo turizmom na selu ostali smo bez jedine organizirane strukture putem koje smo mogli zastupati svoje interese. Tako je dugogodišnji, a sada bivši predsjednik Zajednice ruralnog turizma gospodin Drago Kezele, u suradnji s desetak najaktivnijih članova bivše Zajednice, pokrenuo inicijativu za osnivanje naše udruge. Osnivači udruge su: Baranjska kuća iz Baranje; Zlatni klas Otrovanec iz Podravine; Majsecov mlin iz Zagorja; Seoski turizam Rakić iz Prigorja; Seoski turizam Na malenom brijegu iz Bilogore; Seoski turizam Pirak, Stari mlin - Klet, Ladanj Kod strica, Vinarija Tušek i Seoski turizam Kezele iz Moslavine, Režekov podrum i Etnokuća Pod Okićem iz Samoborskog gorja, Ekoetno selo Strug i Seoski turizam Bistrički iz Lonjskog polja; Seljačko domaćinstvo Podžumberak iz Žumberka, Seosko gospodarstvo Srakovčić iz Gorskog kotara, Izletište Butina iz Like (Sjeverni Velebit), Agroturizam familija Ferlin, Agroturizam Tikel, i Agroturizam Dol iz Istre, te Seljačko domaćinstvo Antunović i Seljačko domaćinstvo Braenović iz Dalmacije.

 

Za što će se sve zalagati Udruga? Koji su Vaši planovi?

Udruga će se prvenstveno zalagati za popularizaciju seoskog turizma u Hrvatskoj i inozemstvu. Cilj nam je kod domaćih gostiju promovirati naviku odlaska na selo te upoznati brojne strane goste s našom domaćom kuhinjom i tradicijom. U zadnjih petnaestak godina, država je kroz razne poticaje uložila stotine milijuna kuna u proširenje ponude i podizanje kvalitete proizvoda i usluga na selu, no ozbiljna promocija je izostala. Obzirom na brojnost ponuđača, kvalitetu njihove usluge i kapacitete kojima raspolažu, smatramo da je u ovoj fazi potrebno ulagati u promociju i popularizaciju ove vrste turizma, a ne više u kapacitete. Vlastita sredstva kojima raspolažu pojedinačni ponuđači su premala za promociju na nacionalnoj razini. Nadalje, zalagat ćemo se da zakonodavni okvir stvara povoljno okružje za bavljenje seoskim turizmom i plasiranjem domaćih poljoprivrednih proizvoda,  što sada nije slučaj. Tu se planiramo uključiti u donošenje nove poljoprivredne strategije, kao i u razvijanje Akcijskog plana za razvoj ruralnog turizma koji je sastavni dio Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske. O nekim detaljnijim planovima teško je govoriti jer ona iziskuju novčana sredstva koja tek nastojimo prikupiti.

 

Kako Vas podupiru nadležne institucije?

Do sada smo pojedinačno imali uglavnom pozitivna iskustva s nadležnim institucijama, no izostali su konkretni koraci u prepoznavanju seoskog turizma kao jednog od glavnih pokretača zapošljavanja na selu. Primjerice, ako ste OPG i registrirani ste za bavljenje ugostiteljstvom i turizmom kao dopunskom djelatnostima, ne smijete zapošljavati nikoga izvan svog kućanstva. Znači, zakonodavac drži da vi od ponedjeljka do petka možete raditi u poljoprivredi, a vikendom primati turiste, kao da i sami ne zaslužujete odmor... Osim toga, zašto ograničavati zapošljavanje u situaciji kada je toliko nezaposlenih? To su samo neka od brojnih pitanja koja ograničavaju naš rad. Kao udruga nudimo partnerski odnos svim nadležnim institucijama na svim razinama jer smatramo da se u donošenje propisa i odluka  neizostavno moraju uključiti ljudi s terena koji znaju kako ova vrsta turizma funkcionira u praksi. To do sada često nije bio slučaj.

 

Koliko je zapravo ruralni turizam u Hrvatskoj prepoznat na međunarodnom tržištu?

Ako izostavimo druge oblike turizma, seoski turizam je na ovom području apsolutno zanemaren u smislu neke ozbiljnije promocije od strane nadležnih institucija. Uglavnom se na sajmovima reklamiraju sunce i more. Nasuprot tome, članove udruge posjećuju strani turisti iz svih dijelova svijeta koji su prepoznali značaj ove vrste turizma, a samim time žele osjetiti i okusiti nešto drugačije i autentičnije od onoga što im se trenutno nudi pod pojmom Hrvatska. Neki naši članovi su poznati ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu, i bilježe više tisuća dolazaka stranih gostiju. Mi tu vidimo veliki potencijal za suradnju s domaćim i stranim turističkim agencijama, ne samo za naše članove, već i za ostale dionike koji djeluju u ruralnom prostoru.

 

Hoćete li se predstaviti javnosti s Udrugom i na koji način planirate daljnju komunikaciju Udruge?

Nakon osnivačke skupštine poslali smo informaciju medijima i otvorili svoju Facebook stranicu. Planiramo i izradu web stranice, te gostovanja u medijima koji su i inače naši važni saveznici. Što se tiče institucija, uskoro planiramo organizirati sastanke s Ministarstvima turizma, poljoprivrede i kulture kako bismo se predstavili i ukazali na brojne neriješene probleme u našoj branši.

 

Koliko tehnologija i društvene mreže mogu pomoći Vašoj Udruzi i samoj promociji ruralnog turizma?

Sve više gostiju dolazi uslijed korištenja digitalne tehnologije. Znači, nije dovoljno samo imati dobru ponudu, potrebna je i adekvatna prezentacija na internetu, a naročito na društvenim mrežama. Ovo se posebno odnosi na mlade turiste, ali i ostale jer je korištenje interneta postalo svakodnevnica u svim starosnim skupinama. Držim da će ovo znatno pomoći našoj udruzi, ali i nadležnim institucijama koje su uvelike prepoznale ovaj način promocije kao iznimno kvalitetan, dostupan i brz.

 

Jesu li posljednjih godina napravljeni neki pomaci i kakvi su rezultati toga?

Pomaci su napravljeni od strane domaćih gostiju koji polako stvaraju naviku odlaska na selo, ali još uvijek u nedovoljnoj mjeri. To možemo pripisati financijskoj krizi, ali donekle i mentalitetu. Veseli činjenica da jako veliki broj mladih, posebno posredstvom školskih izleta, posjećuje hrvatsko selo i nakon toga dovodi cijelu obitelj. Što se tiče posjeta i noćenja stranih gostiju, radi se o umjerenom, ali konstantno uzlaznom trendu.

 

Planirate li suradnju s nadležnim institucijama i konačno prvi promotivni film na temu ruralne hrvatske?

Mi se toplo nadamo jednoj opširnoj promotivnoj kampanji koja bi obuhvatila i jedan takav film. Trenutno nemamo adekvatan katalog u kojem bi potencijalni turisti mogli saznati sve o našoj ponudi. Zašto ruralni turizam ne bi imao i posebnu emisiju na nekoj od televizija, kakva je primjerice emisija More? Zašto se te emisije ne bi prikazivale u jeku turističke sezone, kada nam je na Jadranu milijun turista? Kad već imamo toliko turista i mala smo zemlja, trebalo bi nam biti u interesu da promoviramo sve svoje dijelove, a ne samo more…

U svijetu je popularan trend ekološke proizvodnje, kakvi su planovi naših 'ruralaca'?

Kao udruga se nismo orijentirali na ekološku proizvodnju,  no nadamo se da ćemo imati i članova koji se bave ovakvim načinom proizvodnje. Ono što je karakteristika poljoprivrede kojom se svi u udruzi bavimo je naglasak na domaćem i obiteljskom. To su visoko kvalitetni poljoprivredni proizvodi koji teško mogu biti konkurentni i adekvatno prepoznati u supermarketima. Naši proizvodi nemaju ekološke certifikate, ali način na koji proizvodimo je blizu ekološkom. Ono što je nama cilj je povećanje plasmana proizvoda koji su proizvedeni na selu od strane naših članova ili s obližnjih gospodarstava. Time bismo i njih potaknuli na opsežniju proizvodnju, a moguće i na dodatno zapošljavanje u poljoprivredi, umjesto sadašnjeg iseljavanja, osobito mladih.

Koja su Vaša priželjkivanja za daljnji razvoj ruralnog turizma?

'Želimo da ova vrsta turizma postane adekvatno prepoznata od strane svih dionika kao veliki potencijal za daljnji razvoj turizma u Hrvatskoj. Hrvatsko selo ima zaista puno za ponuditi u smislu tradicijske kulture i  baštine, prirodnih ljepota i naravno enogastronomije i bila bi prava šteta to ne iskoristiti. Što se tiče naše udruge, u narednim mjesecima ćemo krenuti s okupljanjem potencijalnih članova kako bismo zajedničkim snagama radili na međusobnom povezivanju i ostvarivanju ciljeva udruge', zaključila je Jasmina Rakić Horvat, Predsjednica Udruge ruralnog turizma Hrvatske.

http://www.seoskiturizamrakic.com/

https://www.facebook.com/Udruga-ruralnog-turizma-Hrvatske-271995463144775/?fref=ts