U zagrebačkom restoranu Fino&Vino
održana je radionica pod nazivom: Svjetske
sorte - sivi pinot, za nekolicinu ljubitelja i poznavatelja vina. Uz uvodnu
priču o sorti organizatorice Marije Vukelić, poseban je gost bio plešivički
vinar - zaljubljenik u sortu, Franjo
Kolarić.
Podrijetlom iz
Burgundije, sivi pinot bijelo je grožđe koje se danas nalazi
u mnogim vinskim regijama svijeta. Njegov naziv „ sivi“ proizlazi iz dojma da
je grožđe „prekriveno“ slojem prašine ili tankim filmom sive boje. Dobro
uspijeva u najhladnijim vinskim regijama svijeta, a u toplim regijama ima manje
izražene kiseline i veći udio alkohola. Primarne
sortne note su voćne: limeta, limun, bijelo koštunjičavo voće, kruška, zelena
jabuka, a odležane pinote odlikuju medne, slatke i začinske note. Tada su vina
punija, zlaćane boje sa suptilnim aromama dinje i egzotičnim voćem. Dva su
najčešća izražaja sorte: talijanski (pinot grigio) i francuski (pinot gris).
Talijanska su vina lakša od alzaških, gdje se ova sorta grožđa koristi se za
proizvodnju jednog od najmoćnijih bijelih vina regije. Pinot gris koristi se i za proizvodnju slatkih vina spravljenih od
grožđa zahvaćenog plemenitom plijesni, prema znanstvenom nazivu - botrytis.
Franjo Kolarić i Marija Vukelić |
Prema vinskim
izvorima, Alsace daje najbolje sive
pinote na svijetu. Tamo su vina robusna, sa začinskim i mednim notama. Bogata
su, moćna u alkoholu i umjerenih kiselina. U sjevernoj Italiji, pinot grigio daje suha bijela vina od
prilično ranih berbi. Vina su lagana i svježa, s izraženijom kiselinom od
alzaških. Odlikuju se mineralnim notama i nagovještajima začina. Poznati kao Grauburgunderi u Njemačkoj, specijalnost
su države Oregon u Sjedinjenim Državama, ima ih na Novom Zelandu, s vinima
bliskim talijanskom stilu po svježini i neutralnosti voćnih mirisa. U Novom svijetu proizvođači, vođeni
razlikom stila između alzaških vina i talijanskih vina, daju ime pinot grigio laganim i suhim vinima,
a bogatija i slađa nazivaju - pinot
gris.
Na
radionici je predstavljeno 16 različitih vina iste sorte, od svježih,
stilistike „pinot grigio“, do kompleksnijih „pinot gris“ – alzaškoga stila. Početak degustacije obilježio je prvi
hrvatski pjenušac od ove sorte, Coletti vinarije Kolarić, slijedila su dva
mlada vina - Coletti Pinot Grigio classic
2019 i Bolfan sivi pinot 2019. Prelaskom na talijanska vina, Pinot Grigio delle
venezie, Monte Zovo 2018, sorta je pokazala svježinu i u svojoj drugoj godini.
Slijedili su slavonski sivi pinoti Iuris
Pinot Grigio i Kalazić Sivi pinot 2018, plešivički Jagunić (2018) i Kurtalj (2017).
Alzaški stil pokazali su međimurski Pinot Gris Lovrec 2016 i đurđevački Matočec,
2015, nimalo ne zaostajući iza Francuza poznate alzaške vinske kuće Hugel,
Pinot gris Classic (2016). Slovenski predstavnici bili su Sivi pinot Ščurek
(2018) i Rodica Prestige (2013). Posebno je divljenje i pozornost izazvao
Kolarićev pinot sivi iz amfore, 2016 o kojemu je i sam vinar ispričao priču, od
berbe, načina proizvodnje do posebne keramičke boce. Za kraj – nešto slatko: Coletti
Pinot sivi, polusuhi iz arhive vinarije (2013) i slatki Bodrenov Sivi pinot Ice
& Sweet iz 2016.
Ovo
prvo sortno kušanje nakon dulje pauze, potvrdilo je opis sorte sivi pinot Baudelairevom stihovima, pročitanima
na stranicama vinarije Iuris:
„Mirisi su jedni k’o put dječja
svježi; A drugi pak bujni, razbludni i teži.“ Slažete li se?
PR: Zlatne riječi
Primjedbe
Objavi komentar