Korištenje obnovljivih izvora energije, pošumljavanje
vinograda, smanjenje težine boca, naljepnice od recikliranog otpada,
„pametniji“ transport, neki su od načina kako vinari i vinogradari mogu dati
svoj doprinos planetu Zemlji, o čemu itekako promišljaju i u Feravinu
Sve ekstremniji vremenski uvjeti,
globalni porast temperature, rast razine mora, sve češći šumski požari, egzodus
životinja u nova staništa ili njihovo izumiranje…, samo su neke od posljedica
globalnog zatopljenja. I sektor vina i vinogradarstva nije pošteđen promjena,
pa se tako, uz smanjenje emisije CO2 po boci, sve češće govori i o potrebi
ulaganja u obnovljive izvore energije i biološku raznolikost, o uštedi vode te
„pametnijem“ transportu, s obzirom da je upravo on među najvišim izvorima emisije
CO2“.
Vinski sektor mali je u globalnom smislu, ali može biti lider
u klimatskim promjenama, smatraju stručnjaci Feravina. Kažu kako su još devedesetih
godina istraživanja o klimatskim promjenama i vinu predvidjela značajan porast
temperature u vinskim regijama do 2020., što se trenutačno i događa. Kako
globalna temperatura raste, voda postaje najozbiljnija briga za vinogradare, pa
se procjenjuje kako u najvećim vinskim regijama svijeta i do 15 posto vinograda
godišnje nestane zbog suše.
 |
| Martin Kovačević, enolog |
Šume na Krndiji štite ih
od vremenskih ekstrema
„Srećom, klimatske promjene ne utječu na kvalitetu grožđa i
vina u Feravinu. Naši vinogradi na padinama Krndije okruženi su šumama koje ih
štite od neprilagođenih temperatura, jakih vjetrova i specifičnih štetočina. No
promjena klime dio je naše sadašnjice i neminovno da će temperature rasti iz
godine u godinu, a procjena da će za samo 80 godina temperatura biti više od
1,5 do 5,8 stupnjeva Celzijevih vrlo je izazovna za tehnologe i enologe i sigurno će se odraziti na vinogradarstvo i
vinarstvo. Globalno zatopljenje donosi nepredvidive vremenske uvjete, netipične
za određene dijelove godine, a primjećujemo i trend rasta efekta iznenađenja,
primjerice snažnih mrazeva u kasno proljeće, nepredvidivih i velikih količina
padalina u kratkom vremenskom razdoblju… Nažalost, sve se to dugoročno može
odraziti na količinu prihoda, pa osim kontinuiranog ulaganja u edukacije treba
ulagati u nove tehnologije zaštite, praćenja i mjerenja, što u konačnici
poskupljuje proizvodnju“, tvrdi Martin Kovačević, glavni enolog Feravina.
U Feravinu kažu kako su vinari na globalnoj razini već
nekoliko desetljeća suočeni s velikim ekstremima – s jedne strane sušama, a s
druge velikim padalinama i poplavama. Premještanje vinograda na više nadmorske
visine i sadnja novih sorti nije rješenje – vinari spas vide u potpunom
smanjenju emisije stakleničkih plinova, što je dugoročan, ali jedini učinkovit
način.
Samoodržive vinarije novi globalni trend
I smanjenje težine boce učinkovit je način brige za okoliš,
jer lakša boca znači manje štetne emisije. Tu su i naljepnice od recikliranog
otpada, primjerice od šećerne trske ili konoplje, kao novi trend održivog
pakiranja. Korištenje kišnice i solarnih panela, pošumljavanje zemljišta oko
vinograda (jer su temperature niže tamo gdje je šuma, a bolesti vinove loze
rjeđe), „recikliranje“ CO2 tijekom fermentacije kako bi se proizvelo novo
gorivo…, sve su to načini koji vode do samoodrživih vinarija. Iako su za to
potrebna financijska ulaganja, naš planet, Zemlja, ne daje nam puno izbora –
alarm za uzbunu već davno zvoni, a o tome svakodnevno svjedoče brojni vremenski
ekstremi.
PR: Lollipop komunikacije
Foto: Renato Šala
Primjedbe
Objavi komentar